Olimpijska solidarnost Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) pozitivno je riješila kandidature nacionalnog olimpijskog odbora (HOO) i dodijelila dvanaest stipendija hrvatskim sportašicama i sportašima kao pomoć za pripreme, kvalifikacije i sam nastup na OI u Tokiju 2020. godine. Na popisu korisnika su stipendija su atletičarke Sara Kolak (koplje), Sandra Perković (disk) i Blanka Vlašić (skok u vis), boksač Filip Hrgović (kateg. +91 kg), jedriličari Šime Fantela i Igor Marenić (klasa 470) te Tonči Stipanović (klasa laser), strijelac Josip Glasnović (trap), taekwondašica Iva Radoš (kateg. -73 kg), veslači Damir Martin (samac), Martin i Valent Sinković (dvojac bez kormilara). Mjesečni iznos olimpijske stipendije od 500 američkih dolara dobit će, dakle, svi pojedinačni osvajači medalja na OI u Rio de Janeiru 2016. godine, kao i članovi dviju "zlatnih" posada. Korisnica programa "Olimpijske stipendije za sportaše - Tokio 2020." postala je i trofejna taekwondašica Iva Radoš, dvostruka europska prvakinja i osvajačica brončanih odličja na SP-u i Europskim igrama 2015. godine. Olimpijska solidarnost MOO-a uplaćivat će stipendije na račun HOO-a za razdoblje od četiri mjeseca (2000 dolara po sportašu), počevši od 1. rujna 2017. do 31. kolovoza 2020. godine, odnosno do datuma posljednjeg kvalifikacijskog natjecanja za sportaše koji nisu izborili nastup na OI-ju u Tokiju.

Na ovogodišnjem Europskom tjednu sporta, koji s ciljem promicanja sporta i tjelesne aktivnost održavao od 23. do 30. rujna u 35 gradova Hrvatske, sudjelovalo je više od 40 000 građana svih dobnih skupina i tjelesnih mogućnosti."Europski tjedan sporta koji je iza nas čini nas zaista sretnima zato što su građani svojim odazivom pokazali da, bez obzira na negativne trendove kada je u pitanju bavljenje sportsko-rekreativnim aktivnostima, postoji svijest o važnosti mijenjanja navika koje nam je nametnuo ubrzani i sjedilački način života. Svaki je dan prilika da učinimo nešto dobro za sebe i svoje zdravlje i drago mi je da su to prepoznali mnogi među nama. Projektom smo nastojali zahvatiti i velike i male gradove u Hrvatskoj, željeli smo proširiti ponudu aktivnosti kako bismo dosegnuli građane svih uzrasta i interesa - djecu, mlade, radno aktivne, osobe s invaliditetom, umirovljenike - i vjerujem da smo u tome uspjeli. Pokazali smo da se tjelesnom aktivnošću može baviti svatko te da ne postoje nesavladive prepreke. Iako je pred svima nama - Središnjim državnim uredom za šport, kineziolozima, liječnicima, nutricionistima, obrazovnim ustanovama - još mnogo rada, ako smo i mali dio građana uspjeli potaknuti na promjenu, znači da smo na dobrome putu. No, projekt ne staje ovdje. Nove, zdravije navike i započete aktivnosti svi bismo trebali nastaviti provoditi tijekom cijele godine. I zato Europski tjedan sporta ne završava, nego nas sve poziva na ponovni susret za godinu dana kada će svatko od nas imati priliku potaknuti još više ljudi oko sebe na aktivniji i zdraviji život", izjavila je državna tajnica za sport Janica Kostelić. Tjedan je započeo otvaranjem na zagrebačkom Jarunu gdje je građanima predstavljeno više od 30 tradicionalnih i netradicionalnih sportova u kojima su se okušali i premijer Andrej Plenković te ministri Martina Dalić, Damir Krstičević, Davor Božinović i Tomislav Tolušić. Građani su se upoznali i s nesvakidašnjim sportovima poput capoeire, parkoura, penjanja po stijeni, mačevanja, streljaštva, hokeja na travi, ragbija, veslanja na sup dasci i drugih te informirali o dobrobitima tjelesne aktivnosti za zdravlje i zdravoj prehrani. Ukupno 60 fitness centara i sportskih klubova u 16 hrvatskih gradova tijekom Europskog tjedna sporta organiziralo je Dane otvorenih vrata za vrijeme kojih su građani mogli besplatno isprobati razne vrste sportova i rekreacije te odabrati nešto s čime će se nastaviti baviti. Uoči Europskog tjedna sporta, kroz organizirane posjete školama, uložen je poseban trud kako bi se djeci prezentirali sport, rekreacija i njihove koristi za zdravlje. Tako su proslavljeni hrvatski sportaši održali satove tjelesne i zdravstvene kulture u školama u Zagrebu, Šibeniku i Maslenici te za 300-tinjak školaraca demonstrirali sportove poput košarke, veslanja ili jedrenja. Upravo iz tog razloga, poseban dan bio je 28. rujna, koji je bio posvećen promicanju sporta među učenicima hrvatskih škola. Njih više od 3000 iz svih hrvatskih županija okupilo se na proslavi Dana školskog sporta u Areni Zagreb gdje su imali priliku upoznati sve prednosti koje im bavljenje tjelesnom aktivnošću donosi. U aktivnosti Europskog tjedna sporta bila je uključena i Univerzalna sportska škola djece s teškoćama u razvoju kojima je dan poticaj da se bave sportom i pomiču vlastite granice. Važan dio projekta činili su i stariji građani koji su na održanoj Seniorijadi 50+ u Zagrebu natjecanjem u četiri sporta pokazali kako je bavljenje aktivnošću u „trećoj dobi“ iznimno važno, ali i jednostavno. U sklopu Europskog tjedna sporta, a za potrebe izrade Analize stanja Nacionalnog programa sporta, provedeno je i istraživanje o tjelesnoj aktivnosti građana Hrvatske koje je pokazalo kako se gotovo dvije trećine, odnosno čak 62 posto populacije Hrvatske starije od 15 godina uopće ne bavi nekom športskom, rekreacijskom ili drugom tjelesnom aktivnošću. Rezultati su predstavljeni i na stručnoj konferenciji „Kako povećati tjelesnu aktivnost stanovništva“, koja je, s ciljem pronalaženja kvalitetnog rješenja za poticanje stanovništva na svakodnevno vježbanje, 29. rujna okupila 100-tinjak stručnjaka iz područja kineziologije i zdravstva. Sudionici konferencije složili su se kako je tjelesna neaktivnost širi društveni problem, a rješenje je moguće naći samo kroz sinergijsko djelovanje liječnika, kineziologa, nutricionista, roditelja, odgajatelja, obrazovnih ustanova i države, ali naravno i svakoga od nas ponaosob jer se, prije svega, moramo zauzeti za sebe. Europski tjedan sporta zatvoren je u Vukovaru 30. rujna, gdje su brojni građani sudjelovali u zajedničkoj tjelovježbi na otvorenome, u nizu turnira, biciklijadi, trkačkoj utrci i demonstracijama drugih sportsko-rekreativnih aktivnosti koje ovaj grad na Dunavu nudi.

Čak 17 točaka dnevnog reda raspravilo je Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) na 10. sjednici u aktualnom sazivu, održanoj u Zagrebu pod predsjedanjem čelnika udruge Zlatka Mateše. Nakon što je glavni tajnik HOO-a Josip Čop izvijestio članove Vijeća o realizaciji Financijskog plana za razdoblje od 1.siječnja do 20. rujna ove godine, a radi se o gotovo 66-postotnom ostvarenju prihoda (88,8 milijuna od planiranih 103,1 milijun kuna), pristupilo se središnjoj točki sjednice - nacrtu Financijskog plana HOO-a za 2018. godinu. Prema toj projekciji, ukupni planirani prihodi HOO-a iznose 171.608.448 kuna, što je za 28,93 posto više u odnosu na 2017. godinu. HOO je predložio Središnjem uredu za šport (SDUŠ) provođenje inicijative na najvišoj državnoj razini da se Projekti olimpijskih igara u 2018. godini financiraju iz općih prihoda Državnog proračuna, a ne i iz izvora prihoda od igara na sreću. Prihvaćen je i prijedlog financiranja Sportske televizije (SPTV) iz sredstava od prihoda igara na sreću, a u obrazloženju je naveden i prijedlog programskih područja koje bi SPTV realizirao uz financijsku potporu SDUŠ-a: medijska promocija školskog i studentskog sporta, programa sportskih zajednica, zdravog života, etike u sportu itd. "Više od 50 posto prihoda od igara na sreću dolazi iz sporta uplatama hrvatskih građana na klađenje u sportu. Dakle, regenerira ih sport i mi samo tražimo da se taj novac vrati u sport. Što se tiče Sportske televizije, to je jedina mogućnost većini hrvatskih sportova da ih se vidi, ne vidim razlog zašto ne bismo tražili da se i SPTV financira iz prihoda od igara na sreću - kazao je predsjednik HOO-a Mateša. Hrvatskom veslačkom savezu odobrena je prenamjena viška programski utvrđenih novčanih sredstava, neiskorištenih u pripremnom razdoblju ove sezone zbog ozljede olimpijca Valenta Sinkovića. Hrvatski mačevalački savez dobit će potrebnih 35.000 kuna za nastup perspektivnih juniorki Ane Mesić i Paule Jukić na Svjetskom kupu u San Salvadoru.  U razvojnim programima HOO-a prihvaćeni su svi prijedlozi uvrštenja novih korisnika. Erik Sluga (atletika), Andrija Badža (boks) i Antonio Ružić (tenis) ušli su sa 1. kolovoza ove godine u Program I, atletičar Marko Čeko te šahisti Leon Livaić, Sven Tica i Teo Tomulić u Program II, a boksač Toni Filipi u Program III. Status potencijalnih olimpijskih kandidata za Tokio 2020. stekli su Stipe Žunić (atletika) i Kristina Tomić (teakwondo), dok su u kategoriju predolimpijskih kandidata uvršteni: Damir Plantić (boks), Danijel Janečić (hrvanje), te Deni Andrun Razić i Marija Štetić (oboje iz taekwondoa). Na izmijenjenoj listi trenera čiji rad sufinancira HOO, nova imena su veslački trener (mlađih dobnih kategorija) Aleksandar Vukojičić, te u kategoriji vrsnih trenera Marko Mastelić (atletika), Lino Červar (rukomet) i ženski odbojkaški izbornik Igor Lovrinov (zamjena za Miroslava Aksentijevića).  Vijeće je imenovalo članove ocjenjivačkog povjerenstva za dodjelu Nagrade Matija Ljubek, kao i prijedlog članova Komisije za izbor i proglašenje najuspješnijih hrvatskih sportaša i trenera u 2017. godini. Na trima višesportskim priredbama u 2018. godini (ZOI, MI i OI mladih) hrvatski sportaši nastupit će u opremi renomirane poljske tvrtke 4F, a prezentacija spomenute opreme predviđena je za 30. siječnja u zagrebačkom hotelu Westin.