Bivši košarkaški reprezentativac i olimpijac Željko Jerkov izabran je za novog predsjednika Hrvatskog kluba olimpijaca s mandatom do kraja Igara u Tokiju 2020. Bivši legendarni košarkaš splitske Jugoplastike i nositelj zlatnog i srebrnog odličja s Igara u Moskvi 1980. i Montreala 1976. Željko Jerkov na toj dužnosti naslijedio je sedmerostrukog olimpijca i ponajboljeg hrvatskog stolnotenisača Zorana Primorca koji je na toj dužnosti bio u dva prethodna mandata. Dosad su dužnosti čelnika Hrvatskog kluba olimpijaca obnašali: Zlatko Šimenc (vaterpolo) 1993. - 1999., Perica Bukić (vaterpolo) 2000 - 2004.,Stojko Vranković (košarka) 2005. - 2008., Zoran Primorac (stolni tenis) 2009. - 2017.i sada Jerkov (košarka). Za dopredsjednike Kluba, Skupština je imenovala Samira Barača, Daniru Bilić Nakić, Tomislava Paškvalina i Milivoja Bebića koji su ujedno članovi Upravnog odbora uz Aramisa Naglića, Marina Lovrovića, Dubravka Šimenca i Renca Posinkovića, Korneliju Kvesić, Mariju Anzulović, Pericu Bukića te Josipa Reića. Na dužnosti glavnog tajnika ostao je olimpijac Damir Škaro. Novom predsjedniku Hrvatskog kluba olimpijaca Željku Jerkovu i ponovno izabranom glavnom tajniku Damiru Škari kao i članovima Upravnog odbora, čestiku su uputili predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateša i Josip Čop zahvaljujući se za suradnju na doprinosu razvoju hrvatskog športa i olimpizma

Nedavno organizirana javna tribina s temom HRT-a iznjedrila je jedinstvenu misao o tome kako je zapravo nemoguće definirati „javni interes“. Slažemo se. Baš zato HOO u Javnoj raspravi o programskim obavezama HRT-a zastupa interese hrvatskoga sporta, a ne neke nedefinirane „javne interese“. Iako je HRT prije 8 godina jednostrano raskinuo suradnju s HOO-om, nadamo se da je došlo vrijeme da čvrste odnose ponovo uspostavimo na najvišoj razini i da se borimo da vratimo hrvatski sport i TV prava na njega u granice Hrvatske, a onaj koji je tu da unaprijedimo kroz kvalitetnu promociju.
Naime, HRT u svojim zakonskim obavezama ima na nekoliko mjesta spomenut sport, ali i premijski sport koji ne bi smio prelaziti 10% ukupnog emitiranja sporta. HOO svakako želi naglasiti potrebu za većim postotkom hrvatskoga sporta i u programu HRT-a, jer tome tako nije. Npr. u 2016. godini HTV je u prijenosima emitirao 13500 minuta (225 sati ili 100-tinjak utakmica) samo nogometa! Ako znamo da u toj kvoti nije bilo hrvatskoga nogometa, jer HRT nema prava emitirati hrvatski nogomet (osim reprezentacije, što nam je iznimno drago), namećee se logičan zaključak da se radi o stranom i SKUPOM premijskom sportu/nogometu. Ujedno, to je četvrtina ukupnog sportskog programa HTV-a!? HOO mora pitati zbog čega se toliko programa i novaca troši na skupi premijski nogomet, a ne na domaći sport, čije je praćenje u programskoj osnovi obaveza HRT-a? Ako se vratimo na početak i „javni interes“, jasno je da je svakome, a posebno HRT-u „javni interes“ zapravo kvalitetan program. Slažemo se s time i zato nudimo jednostavno rješenje. Naime, niti bi bilo logično, niti normalno, a niti potrebno HRT–u zabraniti premijske događaje, pa ni u sportu, ali baš zato nudimo jednostavnu formulu kako Hrvatskoj i hrvatskim građanima vratiti hrvatski sport na ekrane. Prvo, zbog sportaša ali i zbog svih građana RH treba se podsjetiti da kroz pristojbu plaćaju HRT i da imaju zbog toga pravo vidjeti i hrvatski sport, odnosno i one sportske događaje izvan granica RH, koje su u zanimanju hrvatskih građana. No, važno je znati da isti ti građani kroz različite porezne formule zapravo plaćaju i hrvatski sport i da i zbog toga također imaju pravo, a ako ćemo iskreno – i obavezu, vidjeti hrvatski sport koji ionako plaćaju, na nenaplatnim platformama, odnosno zemaljskim televizijama. No, kako su prava za viđenije hrvatske sportove (nogomet, košarka, rukomet i vaterpolo) gotovo u cijelosti na naplatnim platformama, s vlasništvom izvan Hrvatske, dakle hrvatski ih građanin mora dodatno plaćati, HOO je stava da to treba prekinuti. Suradnja HRT-HOO u toj sferi može pomoći na vrlo jednostavan način.

Mađarski grad Győr bit će od 23. do 29. srpnja 2017. godine domaćin XIV. Europskog festivala europske mladeži (EYOF). Planiran je nastup 66 hrvatskih sportaša u deset sportova - atletici (12), biciklizmu (2), gimnastici (3), kajak kanuu (4), košarci (12), judu (8), plivanju (8), rukometu (15) i tenisu (2). EYOF je višesportska priredba mladih sportaša u dobi od 14 do 18 godina u organizaciji Europskih olimpijskih odbora a pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog odbora. Ljetno izdanje prvi put je održano 1991., a 1993. godine slijedilo je i zimsko. Cilj Festivala je odgoj mladeži kroz sport te, u skladu s Olimpijskim načelima, razvoj međusobnog razumijevanja kroz prijateljstvo, solidarnost i fair play bez ikakvog oblika diskriminacije. Iskustva koje mladi sportaši stječu na Festivalu služi im i kao priprema za Olimpijske i Europske igre. Győr je sa 130.000 stanovnika šesti po veličini grad u Mađarskoj. Mađarska vlada izdvojila je više od 37.9 milijuna eura za organizaciju EYOF-a. Renovirano je jedanaest a izgrađena su tri sportska objekta. Mjesto svečanog otvaranja bit će ETO Stadion. Organizacijski odbor EYOF-a angažirao je oko 1.200 volontera, uglavnom učenike lokalnih srednjih škola te studente sa sveučilišta u Győru.