Algoritam uspjeha
31/03/18

Algoritam uspjeha

Ne znam koliko ste pratili događanja u Pjongčangu, no završile su i Paraolimpijske igre.

Nekako mi se čak čini da je paraolimpijcima posvećeno i neznatno više medijske pažnje nego hrvatskim zimskim olimpijcima. Vjerojatno i zbog dvije paraolimpijske medalje, zbog zlata i bronce Dina Sokolovića i Brune Bošnjaka. Saznali smo, kako i priliči, dosta o njima i ponosni smo. I inače nas sportaši Lijepe naše vrlo često čine ponosnima, slavimo njihove medalje kao da su naše. Zaboravljamo tada da su oni prolazili dane, tjedne, mjesece i godine teških treninga, ali i borbi sa sustavom i usuglašavanja osnovnih potreba. Nije lako unaprijed znati koji će ti sportaš donijeti medalju, a još je teže financirati baš sve koji se sportom požele baviti, pa makar i na poluprofesionalnoj razini. Zapravo oboje je jednostavno nemoguće. Kada bi postojao takav algoritam, kada bismo unaprijed znali koji će sportaš donijeti medalju, bili bismo daleko najuspješnija nacija na kugli zemaljskoj. No, to se ne zna. Donekle je i tako sport dobio na onoj svojoj vječnoj neizvjesnosti i zanimljivosti, ali to baš ne odgovara sportašima i njihovim trenerima koji uvijek, dakako i razumljivo, misle da bi mogli bolje kada bi bilo više novaca. Neki su zbog takvoga stava napustili Hrvatsku, a neki su prestali sportsko usavršavanje. Neki se ipak nadaju i uporno treniraju, a ima, vjerujte, i onih koji su sretni i zadovoljni svime što im se daje. I još su uspješni.

Sustav dodjele novaca sportašima u Hrvatskoj ide preko Hrvatskog olimpijskog odbora, pa je nedavno na Skupštini HOO-a usvojen novi sustav kategorizacije sportaša. To je put prema poboljšanju dodjele novaca onima kojima je najpotrebniji. Svi smo svjesni ili bismo barem trebali biti svjesni da za sve novaca jednostavno nema, ali ga ima sasvim dovoljno uz pametno planiranje i uređenu raspodjelu. O kriterijima uvijek možemo i trebamo raspravljati, no jednom kad se usvoje onda su zakon. I koliko god nam to možda bilo teško prihvatiti, jer oni su naši biseri i svjetla u tunelima ponekad čemernog života, ali i sportaši dosta puta zaobilaze istinu, samo da dođu do više novaca. Čvrsto vjerujem da su u takvim pričama savjete dobivali i dobivaju od trenera ili djelatnika svojih saveza. Oni ih guraju u prve redove kada se traži više novaca ili baljezgaju svašta u mikrofone neukih novinara ne bi li preko naivne javnosti ušićarili kakvu kunu. A ponekad je i situacija u pojedinom sportu podloga za neprecizno tumačenje financiranja. Čitam, naime, kako je Filip Hrgović izjavio da će sigurno nastupiti na Igrama u Tokiju, iako je nakon Rija odmarširao u profesionalce. Jasna je i namjera – uzeti dio novaca od HOO-a za njegove, nazovimo ih olimpijske pripreme, a zapravo za njegov profi pogon. Točno je, dakako, da Svjetska boksačka organizacija tolerira takve povratke u nazovimo ga amaterski, olimpijski ring, no i oni su nacrtali neke granice. Prvo, da ukupan broj profi mečeva prije povratka u olimpijski ring ne smije biti veći od 15. Hrgović je krenuo u profi život dosta uvjerljivo i često, pa bi brojku od 15 mečeva mogao ispuniti prije Tokija.

Što tada, ili bolje rečeno što sada? Financirati ga kao olimpijskog kandidata, znajući da možda ipak neće nastupiti u Tokiju ili ga prepustiti profi zaradama i nadati se da će toliko jako htjeti olimpijsku medalju, ako mu to uvjeti svjetske organizacije dopuste, pa će doći sam? Novce mu unaprijed dati ali i osigurati kroz neki ugovor da ih vrati ako ne nastupi ili skupljati pa mu isplatiti sve odjednom ako nastupi? Tisuće kombinacija, a nema idealnog rješenja. Ili da se ziheraški pojača financiranje ionako već dokazanih vedeta hrvatskoga sporta? E, to su problemi koje bi bilo dobro riješiti strategijom i novim zakonom. 
Ali ni zakona, ni strategije još nema….

Moglo bi vas zanimati...

  • Zakon braće
    31/03/18 Zakon braće

    Sad kad je SPTV na broju 12 svih televizisjkih kanala gledanih u Hrvatskoj (od njih cca 350, koliko...

    Saznajte više
  • Reforma
    31/03/18 Reforma

    Sad kad su apsolutno svima u glavi i na jeziku samo reforme, spominjane po dobrom ili po loše...

    Saznajte više