Veslačka priča
13/05/19

Veslačka priča

Dobro je da su Sinkovići malo i drugi u svojoj utrci. Kaže se u narodu dobro je da su „dobili po tamburi“. Koliko god to veliki dio konzumenata sportskih sadržaja prihvaća zapravo kao poraz, ovaj rezultat to nije. Za braću je dobro da im netko uoči najvećih događaja ove sezone, a posebno uoči olimpijskih priprema pokaže da nisu nedodirljivi. Takav je sport, a takav je i život. I sami kažu – htjeli su, ali nije išlo. Ja im vjerujem. Isto tako dobro je, čak bih rekao i odlično, da se Damir Martin vratio na pobjedničke staze. Malo se, vjerojatno, odmarao, liječio se nakon fenomenalne olimpijske predstave u Riju, pa smo skoro i zaboravili na njega. A on, skroman i miran, radi i opet pobjeđuje. Kad smo još kod veslanja, svakako je dobro da nam je laki samac s Lukom Radonjićem jak i uspješan. I za njega je prvi nastup u Plovdivu na Svjetskom kupu bio zlatan i dokazao ono što su stručnjaci najavljivali – da može. Sad, kad bi barem bio još jedan takav, lagan, da ga još malo pogura. Podsjeća me to na staru  priču s Mirnom Rajle, koja je žarila u samcu, ali kako laki samac nije bio na olimpijskom programu, tražila se uporno „ona druga“, ali nije nađena… Za kraj veslačkih razmišljanja, ne znam kako bih okarakterizirao četverac bez kormilara. Sastavljen je od perspektivne braće Lončarić iz Osijeka, koji nemaju što tražiti u dvojcu uz Sinkoviće, a dodana su im dvojica naprednih mladih veslača, Piton i Šain. I takvi doveslaše do šestog mjesta na svjetskom kupu. To je svakako uspjeh, posebno ako to i njih četvorica tako osjećaju i ako žele još više trenirati. Čini mi se da se hrvatsko veslanje opet lagano budi, što mi je više nego drago.

Nedavno sam imao prilike u studiju pričati s predsjednikom saveza i izbornikom i svjesni su činjenice da veslanju trebaju dati mogućnosti, da veslačima moraju omogućiti treninge, a u konačnici i da postojeći broj kvalitetnih čamaca možda za sada odgovara potrebama, ali da nije loše razmišljati o stalnim poboljšanjima i kupovini novih, skupih čamaca. Prvi je korak osposobljavanje Jaruna da bude to za što je izgrađen – veslački (i kajakaški) centar. On to sad, na žalost, nije. Ne samo zbog lopoča koji guše natjecateljske staze ili zbog nataloženog mulja kojeg se nije iskapalo još od izgradnje 1987., nego bih rekao zbog odnosa prema tom sportu i objektu. No, otkad je nedavno zagrebačka skupština odobrila projekt da veslači na Jarun dovedu utrku svjetskoga kupa, kao da je netko napokon upalio svjetlo. Dobiti utrku svjetskoga kupa znači u potpunosti renovirati Jarun, zakrpati rupe, maknuti mulj i lopoče, obnoviti bove i prateće čamce, ofarbati tribine, popraviti semafore, itd. Posla preko glave. No, gledati Sinkoviće i Martina, pa vjerojatno i Luku i četverac u Hrvatskoj, a ne samo slušati o njihovim uspjesima negdje tamo…e, to je neprocjenjivo! Tko god da je u savezu, u gradu, u službama tako pozitivno reagirao, treba sad taj početni impuls pretvoriti u stvarnost.

U prvom redu, obaveza je na savezu. Sad odmah treba početi sve predradnje za ovo što sam naveo, ali vjerojatno i za još neke stvari koje se izvana ne vide. Sad odmah treba osigurati ekipu koja će cijeli posao početi slagati. Sad odmah treba i medijima objasniti zašto se nešto radi, a na kraju treba osigurati da nam ovi rezultati koje sam naveo na početku teksta ne ostanu tek iskra, nego da opstanu, da se popravljaju, da uz njih dobijemo i mlade koji će se u ove 2 godine možda i priključiti cijeloj uspješnoj hrvatskoj veslačkoj priči.

Je, znam da za to treba puno novaca, znam da treba i trenera i rada i čamaca i strpljenja, ali isto tako znam da se i ovo do sad postiglo uz slične napore, kao i onaj legendarni osmerac i svi veslački rezultati prije. No, realno – bez Jaruna nema hrvatskog veslanja u budućnosti.

Dakle, sad je prava prilika!

JURA OZMEC

Moglo bi vas zanimati...

  • Kadrovi
    31/03/18 Kadrovi

    Iskreno rečeno, nekako je “ispod radara” prošla vijest da je Hrvatska dobila euro...

    Saznajte više
  • MAĐARI
    26/03/19 Mađari

    Nisam pretjerano lud za Mađarima i Mađarskom, osim za dijelom mađarske kuhinje, no prošli su...

    Saznajte više